Jela od povrća

Namirnice biljnog porijekla – povrće, žitarice, gljive – značajne su za čovjekovu svakodnevnu prehranu jer su bogate mineralnim solima i vitaminima, a sadrže i celulozu koja pospješuje rad probavnih organa.  Ako je čovjeku povrće glavni obrok, potrebno je 25 dag povrća dnevno, a ako ga poslužujemo kao prilog, kao dio obroka, dovoljno je 10 dag.

Povrće, žitarice, gljive treba pažljivo kupovati, birati samo zdrave, svježe, čiste i neprskane biljke ili dijelove biljaka. Osim toga moramo ih pažljivo pripremati kako bi sačuvali njihov prirodni sustav. Sirovo povrće moramo pažljivo oprati pod mlazom vode.

Povrće treba neposredno prije pripreme brzo oprati, ne smije se namakati u vodi, da se ne izgube drgocjeni vitamini i mineralne soli koje su topive u vodi. Narezano povrće treba odmah pripremiti jer se na zraku, prilikom stajanja, razgradi C vitamin.

Osnovne metode termičke obrade povrća su kuhanje, prženje ili pirjanje i pečenje.

Kuhanje – povrće se kuha u kipućoj vodi, lisnato povrće kuhajte u malo vode jer ono na visokoj temepraturi pusti vlastiti sok. Povrće se kuha samo onoliko vremena koliko je potrebno da omekša.

Pirjanje – omekšava se u vlastitom soku ili uz dolijevanje malo vode.

Pečenje – povrće se najčešće peče u pećnici, roštilju, uz dodatak masnoće ili raznih umaka.

Termičkom obradom povrće, žitarice i gljive postanu lakše probavljive i ukusnij, ali ne treba zaboraviti da nepravilnom obradom možemo uništiti vrijedne sastojke, odnosno vitamine i mineralne soli. Samo je svježe povrće bogato istim. Npr. vitamini u krumpiru se nalaze ispod same kore, pa se preporučuje, da se krumpir kuha u kori. I vanjski listovi zelene salate sadrže više vitamina nego unutrašnji. Sirovu mrkvu naribajte u kuhana jela. I peršunovo i celerovo lišće umiješajte u gotova jela (sadrže mnogo vitamina i minerala nego korijen, ali su osjetljivi na visoke temeperature).